Od Badnjaka do Stjepanja: tri dana, tri stola
Posni Badnjak s bakalarom i ribom, svečani Božić i opušteno Stjepanje uz posjete i ostatke. Kratak vodič kroz običaje i jela koja ih prate, uz savjete kako ništa ne baciti.

Božićni blagdani u Hrvatskoj nisu jedan dan, nego niz od tri: posni Badnjak, svečani Božić i opušteno Stjepanje. Svaki ima svoj stol i svoje običaje, koji se razlikuju od kraja do kraja, ali dijele isti ritam. Najprije skromnost i iščekivanje, zatim slavlje, pa druženje s onima koje tijekom godine rijetko viđamo.
Badnjak: posni dan i svijeća na stolu
Badnjak, 24. prosinca, tradicionalno je posni dan, pa se meso ne jede sve do ponoćke. Na stol dolaze riba, bakalar, grah, kupus i krumpir. U Dalmaciji i Primorju bakalar na bijelo s krumpirom i maslinovim uljem gotovo je obavezan, a u kontinentalnim krajevima na stolu se nađu pečeni šaran ili štuka, grah salata i kiseli kupus.
Ime dana dolazi od badnjaka, cjepanice hrastova drveta koja se nekoć unosila u kuću i palila na ognjištu. Pod stol se prostire slama, kao podsjetnik na štalicu u Betlehemu, a na stolu stoji božićna pšenica posijana na svetu Luciju, sa svijećom u sredini. U mnogim obiteljima svijeća gori cijelu večer.
Bakalar na bijelo: na što paziti
Sušeni bakalar treba pripremiti danima unaprijed. Namakanje traje dva do tri dana, uz mijenjanje vode nekoliko puta na dan, dok riba ne omekša i ne izgubi višak soli. Zatim se kuha, očisti od kostiju i kože te gnječi s kuhanim krumpirom, češnjakom, peršinom i obilno maslinova ulja. Upravo je ulje ono što ovo jelo čini dobrim: koristite ekstra djevičansko, voćnog i blago pikantnog okusa.

Posna predjela iz smočnice
Ako ne stignete sve kuhati, posni stol lako je upotpuniti onim što imate u smočnici. Fileti slanih inćuna na kriški domaćeg kruha s malo ulja i origana, paprike punjene sirom, maslinova pašteta i kriške limuna brzo čine predjelo za cijelu obitelj. Uz to poslužite salatu od graha s lukom, maslinovim uljem i octom.
Kako postaviti badnjački stol
Badnjački stol ne mora biti raskošan, ali ima svoj red. Stolnjak je bijeli ili lanen, na sredini je božićna pšenica sa svijećom, a pokraj nje kruh, često ukrašen ili mijesen samo za tu večer. U nekim se krajevima na stol stavlja i jabuka, orasi i med, kao simbol zdravlja, plodnosti i slatke godine. Prije večere obitelj se okupi, upali svijeću i zajedno pomoli ili jednostavno zastane na trenutak.
Nakon večere slijede kolači i orasi, pjevaju se božićne pjesme, a vjernici odlaze na polnoćku. Svijeća na stolu u mnogim kućama ne gasi se puhanjem, nego se utrne komadićem kruha umočenim u vino, što je običaj koji se još čuva u ponekoj obitelji.
Božić: svečani ručak
Na Božić se slavi. Sarma, purica ili pura s mlincima, pečenka i francuska salata ovise o kraju i obitelji, ali stol je uvijek pun, a kolači pečeni danima ranije napokon se smiju načeti. Jedno pravilo vrijedi svugdje: kuha se previše. I upravo zato postoji Stjepanje.
Stjepanje: posjeti i ostaci
Blagdan svetog Stjepana, 26. prosinca, dan je posjeta rodbini i prijateljima. Tradicionalno su to dani kad se obilaze kumovi, a domaćini nude ono što je ostalo od Božića. Stjepanje je zato i najbolji dan za pametno korištenje ostataka:
- Sarma je drugi i treći dan još bolja, pa je slobodno skuhajte unaprijed u većoj količini.
- Ostatke purice natrgajte i pomiješajte s ajvarom i malo kiselog vrhnja za brzi namaz ili nadjev za palačinke.
- Kruh od jučer narežite, premažite uljem i origanom te zapecite u pećnici kao podlogu za predjela.
- Pečeno povrće izmiksajte s juhom u gustu kremu ili ga stavite u fritaju.
- Kolače složite na veliki pladanj za goste; mješavina raznih vrsta uvijek izgleda bogatije.
Ono što ne pojedete u dva do tri dana, zamrznite na vrijeme. Sarma, juhe, pečenke i dizana tijesta dobro podnose zamrzavanje i dočekat će Vas u siječnju, kad nikome nije do kuhanja. Ostatke iz hladnjaka označite datumom kako biste znali što prvo potrošiti.
Za Božić se kuha za goste koji će tek doći.
Za posni stol i blagdanska predjela
Riba, ulje i začini malih proizvođača za Badnjak i dane nakon njega.
Pročitajte i ovo

Božićni stol: kolači, med i orasi kakve pamtimo
Medenjaci, orahnjača i fritule nastali su od onoga što je bilo u smočnici: meda, oraha, lješnjaka i pekmeza. Kako odabrati sastojke, recept za medenjake i savjeti za čuvanje kolača do Nove godine.
4 min čitanja

Smočnica za zimu: ajvar, pekmez i ljuti umaci iz malih radionica
Zimnica je više od staklenki na polici: to je miris pečenih paprika u dvorištu i šljive koje se satima kuhaju. Evo kako odabrati i iskoristiti ajvar, pekmez i ljute umake.
5 min čitanja





