Bagrem, kesten ili livada: kako odabrati med koji Vam odgovara
Svijetao i nježan ili taman i pomalo gorak? Vodič kroz najčešće vrste domaćeg meda, njihovu boju, okus i kristalizaciju, uz savjete kako ga čuvati i s čime ga poslužiti.

Kad pred sobom imate policu punu staklenki, med se lako svede na jednu riječ: med. A zapravo je riječ o desecima različitih namirnica. Svaka staklenka nosi otisak jednog krajolika, jednog godišnjeg doba i jedne biljke koju su pčele tih tjedana najviše posjećivale. Zato bagremov med s istoka Hrvatske i kestenov med iz šuma nemaju gotovo ništa zajedničko osim pčela koje su ih napravile.
U ovom vodiču prolazimo kroz vrste koje ćete najčešće naći kod domaćih pčelara: po čemu ih prepoznati, zašto se neke brže stvrdnu i s čime ih poslužiti. Na kraju Vas čeka nekoliko staklenki naših proizvođača s kojima možete krenuti u vlastito kušanje.
Odakle dolaze razlike u boji i okusu
Med nastaje od nektara, a nektar svake biljke ima svoj sastav šećera, aromatskih tvari i minerala. Kad pčelar seli košnice za cvatnjom jedne biljke, pčele donose pretežno njezin nektar i nastaje monoflorni med, primjerice bagremov ili kestenov. Kad pčele slobodno obilaze livadu na kojoj cvjeta svega pomalo, nastaje cvjetni ili livadni med, čiji se okus mijenja iz godine u godinu, ovisno o tome što je cvalo.
Opće pravilo kaže da su svjetliji medovi blaži, a tamniji izraženiji. Svijetli bagremov med gotovo je proziran i nježno cvjetan, dok je kestenov tamnocrven do smeđ, s gorkastim, pomalo dimljenim završetkom. Između njih nalazi se cijela paleta zlatnih i jantarnih nijansi.
Na okus utječe i kalendar. Pčelarska sezona u kontinentalnoj Hrvatskoj obično počinje repicom u travnju, nastavlja se bagremom u svibnju, zatim slijede lipa, kesten i livadno bilje, a završava kasnim ljetnim cvjetovima. Kad sljedeći put kupujete med, pitajte kada je vrcan: proljetni medovi u pravilu su svjetliji i nježniji, a oni s kraja ljeta tamniji i snažnijeg mirisa.

Četiri meda koja vrijedi upoznati
Bagremov med
Najpopularniji med u Hrvatskoj s razlogom. Svijetao je, blag i slatkast, s laganom aromom cvijeta, pa ga vole i oni koji inače ne posežu za medom. U njemu prevladava fruktoza, zbog čega vrlo sporo kristalizira i često ostaje tekuć i do godinu dana. Bagremov med iz ponude MMM Meda dobar je izbor za početak.
Kestenov med
Med za one koji traže karakter. Tamne je, crvenosmeđe boje, manje sladak i jasno gorkast, s notama drva i karamele. Mnogima je to najzanimljiviji med za kušanje jer se potpuno razlikuje od predodžbe o „slatkom medu”. Kestenov med OPG-a Slavoniklo dolazi iz Slavonije i sjajno pokazuje taj profil.
Livadni ili cvjetni med
Svaka berba je malo drukčija, i u tome je čar. Livadni med obično je zlatne boje, punog i zaobljenog okusa, s mirisom ljetne livade. Brže kristalizira od bagremova, pa ga zimi često zateknete u kremastom ili čvrstom stanju.
Med od repice
Dolazi od nektara uljane repice koja cvate u proljeće. Ima izrazit, malo biljni okus i kristalizira vrlo brzo, ponekad već za nekoliko tjedana. Upravo zato iz njega nastaje fini, mazivi kremasti med koji se ne cijedi s kruha.
Kristalizacija nije mana
Najčešće pitanje koje pčelari čuju glasi: „Zašto mi se med stvrdnuo, je li pokvaren?” Odgovor je ne. Kristalizacija je prirodan proces u kojem glukoza iz meda stvara sitne kristale. Što je u medu više glukoze, a manje fruktoze, to se brže stvrdne. Zato repica kristalizira gotovo odmah, livadni med kroz nekoliko mjeseci, a bagrem tek iznimno.
Temperatura također igra ulogu. Med najbrže kristalizira na oko 14 °C, dakle u hladnijoj smočnici, dok na sobnoj temperaturi taj proces ide sporije.
Staklenku stavite u posudu s toplom vodom i ostavite je da se polako zagrijava, uz povremeno miješanje. Voda neka ne prelazi 40 °C, a med nikad ne grijte u mikrovalnoj pećnici ni izravno na ploči.
Tako ćete sačuvati njegov miris i okus, a med će opet postati tekuć za nekoliko sati. Ako Vam kremasta tekstura odgovara, slobodno ga ostavite takvog: mnogi upravo takav med najviše vole.
Kako čuvati med
Med je jedna od rijetkih namirnica koja uz malo pažnje traje godinama. Dovoljno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila:
- Čuvajte ga u dobro zatvorenoj staklenki, jer med upija vlagu i mirise iz okoline.
- Držite ga na tamnom mjestu, na sobnoj temperaturi ili u smočnici. Hladnjak nije potreban.
- Uvijek zahvaćajte suhom i čistom žlicom, kako u staklenku ne bi dospjela voda ili mrvice.
- Ne ostavljajte ga uz štednjak ili na prozorskoj dasci na suncu.

S čime poslužiti koji med
Kad jednom upoznate razlike, med postaje začin, a ne samo zaslađivač. Nekoliko kombinacija koje se uvijek isplati isprobati:
- Kestenov med i zreli sir. Gorkasti kesten preko komada tvrdog ovčjeg ili kozjeg sira, uz nekoliko oraha, jednostavan je i dojmljiv početak večere.
- Bagremov med u čaju. Zbog blagog okusa ne prekriva aromu biljaka. Dodajte ga kad se čaj malo ohladi, kako biste sačuvali njegov nježan miris.
- Livadni med na kruhu s maslacem. Klasika koja ne treba objašnjenje, osobito na toplom domaćem kruhu.
- Kremasti med od repice u zobenoj kaši ili jogurtu. Lijepo se rasporedi i ne potone na dno.
Ako želite isprobati nešto drukčije, potražite med s dodacima, poput meda s đumbirom, koji ima ugodnu ljutkastu notu i odlično se slaže s toplim napitcima.
Tko ima pčele, ima i proljeće u kući.
Kušajte kao pčelar
Najbolji način da otkrijete svoj omiljeni med jest usporedno kušanje. Stavite tri ili četiri vrste na bijele tanjuriće, kušajte ih od najsvjetlije prema najtamnijoj i između njih popijte gutljaj vode. Obratite pažnju na miris, slatkoću, kiselost i završetak. Brzo ćete primijetiti da Vam se jedna staklenka uvijek vraća, a možda Vas iznenadi baš ona za koju ste mislili da Vam neće biti po ukusu.
Domaći med kupljen izravno od pčelara ima još jednu prednost: znate odakle dolazi i tko se za njega brinuo. Svaka staklenka podržava malo gospodarstvo i pčele koje oprašuju naše voćnjake i livade. Cijelu ponudu pronaći ćete u kategoriji Pčelin kutak.
Medovi za Vaše prvo kušanje
Svijetli, tamni i kremasti medovi naših pčelara, za usporedbu okusa kod kuće.
Pročitajte i ovo

Šalica za hladne večeri: vodič kroz domaće biljne čajeve
Kamilica, matičnjak, metvica, smilje i list masline: kako koja biljka miriše, koliko dugo je namakati i kako od obične šalice čaja napraviti mali večernji ritual.
5 min čitanja

Darovi s potpisom: božićni pokloni od domaćih proizvođača
Najljepši pokloni imaju priču. Donosimo ideje za božićne darove od malih domaćih proizvođača, za gurmane, sladokusce, djecu i sve koji vole mirne večeri, te savjete kako složiti vlastiti paket.
5 min čitanja





